Za učenike osmog razreda Osnovne škola „Šamu Mihalj“ u Bačkom Petrovom Selu organizovano je inicijalno testiranje, kao jedan način pripreme za test završnog ispita koji ih čeka u junu 2013. godine.
Osmaci su rešavali test broj 1 od neiskorišćenih testova iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, i test broj 3 iz matematike spremljenih za ispit u školskoj 2011/2012. godini. Inicijalno testiranje neće biti ocenjivano, već će se rezultati koristiti za interne školske analize, kako bi učenici na vreme počeli da se spremaju za završni ispit koji ih očekuje u junu 2013. godine. Probni test je uveden da bi đaci imali dovoljno vremena da se pripreme za veći obim pitanja na maloj maturi. Rezultati sa ovog testiranja će poslužiti đacima i nastavnicima da steknu bolji uvid u trenutno poznavanje gradiva.
Što se tiče izrade zadataka, rezultati su sledeći:
SRPSKI JEZIK
Iz sprskog jezika prošečan broj bodova je 8.56, što je za nijansu manje od proseka maternjeg jezika. Procenat uspešnosti je 45.01%. Ako uporedimo sa prosekom od 12.34 postignut na završnom ispitu u junu, onda možemo postaviti pitanje, šta su naši osmaci radili do sada? Međutim znamo, da rezultat na inicijalnom testiranju uvek je lošiji od rezultata na pravom završnom ispitu. Najbolji urađen test je imao 12.5 boda što je jedva 62.50%. Ohrabrujuća je činjenica da 16 učenika od ukupno 18 ima više od 25% uspeha. Na rang listi predmeta, 8.1 iz srpskog jezika je 5.

Sledi analiza po zadacima:
1. zadatak je veoma uspešno rešen. 16 učenika je tačno odgovorilo na njega.
2. zadatak nešto slabije je urađen. 8 učenika je tačno odgovorilo na njega.
3. zadatak je slabije urađen. 5 učenika je tačno odgovorilo na njega.
4. zadatak je uspešno rešen. 13 učenika je tačno odgovorilo na njega.
5.zadatak je veoma slabo urađen. Samo 2 učenik je tačno odgovorilo na njega.
6. zadatak je veoma uspešno rešen. 15 učenika je tačno odgovorilo na njega.
7. zadatak je veoma slabo urađen. Samo 3 učenika je tačno odgovorilo na njega.
8. zadatak je uspešno rešen. 13 učenika je tačno odgovorilo na njega.
9. zadatak je najslabije urađen. Niko nije dao tačan odgovor.
10. zadatak je veoma slabo urađen. Samo 1 učenik je tačno odgovorio na njega.
11. zadatak je najslabije urađen. Niko nije dao tačan odgovor.
12. zadatak je uspešno rešen. 10 učenika je tačno odgovorilo na njega, a jedan učenik polovično.
13. zadatak je veoma slabo urađen. Samo 3 učenika je tačno odgovorilo na njega.
14. zadatak je slabije urađen. 7 učenika je tačno odgovorilo na njega.
15. zadatak je najslabije urađen. Niko nije dao tačan odgovor.
16. zadatak nešto slabije je urađen. 9 učenika je tačno odgovorilo na njega.
17. zadatak je veoma uspešno rešen. 15 učenika je tačno odgovorilo na njega.
18. zadatak je uspešno rešen. 10 učenika je tačno odgovorilo na njega.
19. zadatak je uspešno rešen. 13 učenika je tačno odgovorilo na njega, a jedan učenik polovično.
20. zadatak je uspešno rešen. 10 učenika je tačno odgovorilo na njega.
Zaključak je sledeći:
Oblasti kod kojih su se učenici najslabije pokazali su: Pravopis-konkretno upisivanje zapeta; Pravopis- određivanje velikog slova; Gramatika-konkretno predikatske rečenice i Kongruencija reči-konkretno određivanje zamenica i kongruencija sa rodom, brojem i padežom. Sa učenicima će se intenzivnije raditi na ovim oblastima ne bi li se rezultat popravio.
Zadaci gde su učenici pokazali najslabije znanje:
9. U sledeće rečenice upiši zapete tamo gde je potrebno:
1. Ukoliko junak bajke treba da reši tri zadatka, treći je uvek najteži.
2. Fantastika u bajkama nije slučajna, kao što u bajci, ništa nije slučajno.
3. Događaji u predanju ne mogu se predvideti, razumeti, na njih se ne može uticati.
4. Junaci bajke obično nemaju lična imena, a ako se desi da junak ima ime, ono je simbolično.
10. Podvuci u rečenicama sve reči koje se pišu velikim slovom.
1. U nekim srpskim krajevima, zbog verovanja u moć bilja, na badnji dan stavlja se isitnjena grančica vrbe u hranu za živinu, a na đurđevdan kuća i crkva se kite đurđevdanskom vrbom.
2. Ostaci vikinških kuća na ostrvu njufaundlend, kao i norveški novčić iz druge polovine XI veka, svedoče o tome da su vikinzi pre kolumba boravili na američkom tlu.
11.Napiši koliko ima predikatskih rečenica u sledećim komunikacionim rečenicama:
1. Vreme prolazi, vuk još gleda, ali već počinje da se približava. 3
2.Pred njegovom kućom uvek je bilo sveta koji ga je čekao. 2
3.On je stasit i rumen čovek, potpuno sede vrade i brkova. 1
4.Mnogi su zarađivali vukući pesak, drvo ili hranu za radnike. 1
5. Njih dvojica su se dobro razumeli iako nisu reč progovorili. 2
12. Prepiši iz rečenice dve upitno-odnosne zamenice i odredi njihov osnovni oblik, padež i broj.
U razgovoru sa autorom knjige saznali smo kako se živelo u naselju u vojnom logoru Singidunum, u čemu su se čuvale namirnice, kakav su nakit stanovnici nosili i još mnogo toga.
Upitno-odnosna zamenica Osnovni oblik Padež Broj
|
Upitno-odnosna zamenica
|
Osnovni oblik
|
Padež
|
Broj
|
| ČEMU |
ŠTA/ŠTO |
LOKATIV |
JEDNINA |
| KAKAV |
KAKAV |
AKUZATIV |
JEDNINA |
MATEMATIKA
U okviru testa, bili su i zadaci, koje učenici još nisu učili, zato nisu trebali uraditi 8. (linearne funkcije), 11. (valjak, kupa, lopta) i 19. zadatak (statistika). Maksimum dakle bio je 17 poena, koji je i postignut od strane jednog učenika. 15 bododva su postigla dva učenika i jedan učenik 14.5 boda. Na žalost, bilo je i 0 boda na testu.

8 učenika nije postigao uspeh od 20%, a čak 14 učenika je ispod one granice od 25% (potrebnih 5 bodova za prvi krug rangiranja). To je skoro svaki peti učenik. Najviše je onih, koji su postigli uspeh između 20 i 60%. 29 učenika je postigao više od 50% uspeha (8.1-3, 8.2-13, 8.3-10, 8.4-3 učenika)
Prosek bodova iz matematike je 7.61. Prošle godine na inicijalnom testiranju (isto sa 17 zadataka) prosek je bio 10.56. Procenat uspešnosti je 44.79% (dok je pre godinu dana 62.13). Sadašnji uspeh je na istom nivou kao i na završnom ispitu u junu.
Analiza po zadacima

Prva četiri zadatka su bila iz oblasti: Brojevi i računske operacije. Procenat uspešnosti je dosta nizak, izuzev kod 2. zadatka gde je 92%. Loše su deca uradila 4. zadatak, gde je za izračunavanje brojevnog izraza trebalo znati operacije sa decimalnim zapisom, i trebalo je jako paziti na redosled operacija.
Sledeća grupa zadataka (od 5. do 7.) je iz oblasti algebre. Malo bolji rezultat od prethodne oblasti, međutium svi zadaci su ispod 51% uspešnosti.
Iz geometrije su učenici radili 9, 10, i 12. zadatak. Baš ovaj 12. zadatak je tretiran kao najteži, jer od 74 učenika samo jedna učenica uspela da tačno reši. Zadatak je iz naprednog nivoa. Trebalo je izračunati obim i površinu trapeza koristeći prethodno naučenu formulu za visinu jednakostraničnog trougla.
Oblast merenje uvek je spadao među lakše oblasti. Tako je bilo i ovoga puta. Od 13. do 16. zadatka dobijeni su solidni bodovi. Kod ove teme malo zaostaje 8.1, pa će oni morati posebno vežbati ove tipove zadatke. 16. zadatak je bio kritičan, gde je trebalo koristiti mernu jedinicu litar i njene manje delove.
Obrada podataka je poslednja tema. Solidno odrađeno, naročito u odeljenjima 8.2 i 8.3. Najviše nedostatke naši učenici su pokazali kod poslednjeg zadatka, gde je trebalo primeniti znanje iz proporcije i procentnog računa.
Uspeh treba poboljšati, naročito u odeljenjima 8.1 i 8.4. Nastavnici matematike (pošto ih ima tri) svakako trebaju da sagledaju nedostatke u znanju učenika i da pogodnim metodama nadoknade te manjkove. Posebnu pažnju treba posvetiti onim učenicima, koji su uspod 25% uspešnosti.