Dana 9. januara 2013. godine sa početkom u 10 sati u zbornici škole naši nastavnici su bili u prilici da učestvuju na jednoj veoma korisnoj obuci, koja je predstavljala nastavak rada i predavanje sadržaja obaveznog seminara o ocenjivanju učenika.
Da se podsetimo: 1. decembra u prethodnoj godini dvoje naših predstavnika, stručni saradnik I direktor škole (Ferenc Beretka, Oršolja Keler, Ibolja Kormanjoš i Aleksandra Cvetković) u OŠ „Zdravko Gložanski“ su učestvovali na obuci „Ocenjivanje učenika“ gde su na kraju dobili zaduženje, da svojim kolegama podnesu izveštaj o ovom seminaru. Polovinu obrađenih sadržaja sa obuke smo prezentovali i preneli članovima našeg kolektiva na nastavničkom veću 28. decembra, kada je bilo reči o svrsi i principima ocenjivanja, o osposobljavanju učenika za objektivnu procenu sopstvenih postignuća i postignuća drugih učenika, a potom o vrstama ocenjivanja, i o primeni Okvira za procenu rezultata učenja i standarda postignuća.
Preostale sadržaje obavezne obuke su prenete nastavnicima naše škole za vreme zimskog raspusta, 9. januara. Pedagog škole, Oršolja Keler je u okviru načina i postupka ocenjivanja govorila o mogućnostima primene usmenog i pismenog ocenjivanja, zatim je zadužila nastavnike da odrede koje su njihove prednosti i nedostaci. Nastavnici su po grupama veoma kvalitetno odradili zadatak, koji po njihovoj proceni nije predstavljao teškoću, jer pri svom radu svakodnevno primenjuju ove načine ocenjivanja.
Nakon izlaganja grupa pedagog je istakla da nova strategija ocenjivanja podrazumeva, da se pored testiranja i usmenog i pismenog ispitivanja učenika koriste i drugi načini i postupci praćenja i analize rada učenika.
Učenici se moraju ocenjivati i na osnovu izlaganja i predstavljanja (izložba radova, rezultati istraživanja, modeli, crteži, posteri), učešća u debati i diskusiji, učešća u različim oblicima grupnog rada, rada na projektima itd.
U okviru daljeg rada učesnici su dobili zadatak da:
- navedu definiciju izlaganja (prezentacije), istraživačkog rada, debate, grupnog rada na času i portfolija,
- odrede u kojim situacijama ili za koje tipove sadržaja je pogodno koristiti tu tehniku,
- odrede prednosti korišćenja tehnike, a zatim i teškoće koje možemo da očekujemo u ocenjivanju kada primenjujemo ovu tehniku i načine rešavanja ovih teškoća.
U radu svaki član je uzeo aktivno učešće, a kasnije su učesnici predstavili rezultate grupnog rada, koji se odnosio na način primenjivanja i ocenjivanja dobijene metode/tehnike/oblika rada. Pedagog je dala neka dodatna objašnjenja i zajedno sa učesnicima grupnog rada izvodila određene zaključke.
Dobijene informacije i zaključke su nastavnici ocenili veoma korisnim za dalji nastavak njihovog rada sa učenicima i što efikasniju i redovniju primenu ovih oblika i metoda rada.
Vođenje seminara u nastavku je preuzela Aleksandra Cvetković, koja je u okviru svog izlaganja govorila o strukturi i formi izveštaja o radu i napredovanju učenika i o vođenju pedagoške dokumentacije, koja predstavlja pisanu dokumentaciju nastavnika. Direktor je zadužio članove nastavničkog veća, da na nivou stručnih aktiva izrade jedinstveni obrazac koja daje sliku o postignući učenika, angažovanju pri učenju, i sadrži preporuke za njegovo dalje napredovanje. Ova dokumentacija bi predstavljala koristan materijal prilikom prijema roditelja.
Vođena je diskusija o prednostima i o teškoćama primene ove evidencije. Postavljala se pitanje da li mora svaki učenik imati poseban obrazac, jer bi to iznosilo 4000 listova na nivou viših razreda, gde brojimo 271 učenika. Razmatrana je mogućnost elektronskog vođenja ove dokumentacije, ali za to još nemamo adekvatne tehničke uslove.
Na kraju tročasovnog seminara su prikazani gotovi primeri obrasca za vođenje pedagoške dokumentacije, koji su prosleđeni svim članovima elektronskim putem, kao i celokupni materijal realizovane obuke.